Stres: oboljenje suvremenog doba

Edin Kukavica

Stres je način reagiranja na nepoznato, budućnost i smrt. Međutim, Allah, Uzvišeni, je muslimane - u stvari sve ljude, ali one koji u Njega vjeruju naročito - osigurao učinkovitom preventivom:

I Mi ćemo vas na iskušenje stavljati, dijelom strahom, dijelom glađu, i umanjivanjem imetka i gubitka i gubitkom života i plodova! A strpljive obraduj… (Kur’an, 2:155).

S druge strane, odricanje od vjerovanja Allaha, Uzvišenog, je protivno ljudskoj prirodi i napose predstavlja poremećaj: Bolest je u njihovim srcima, a Allah bolest njihovu i povećava. Zato što lažu, njima bolna patnja pripada! (Kur’an, 2:10). Vjernik (mu’min) stoga ne može patiti od stresa, a osobito na najvišem stupnju vjerovanja (ihsan) jer zna da - bez obzira šta se događa - na koncu će se vratiti svome Gospodaru. Što je čovjek bliže vjerovanju, njegovo duhovno zdravlje je veće. U najkraćem, slijedi spisak preporuka za muslimane u cilju preduprijeđivanja i smanjenja učinaka sresa:
(1) zikr: …one koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spominje, smiruju! A doista, srca se smiruju pri svakom Allahovom spomenu! (Kur’an, 13:28);
(2) abdest;
(3) namaz: O vjernici! Potporu sebi pribavljajte strpljenjem i namazom! Zbilja, Allah je sa strpljivima! (Kur’an, 2:153).
(4) traženje oprosta: Tražite oprosta od svoga Gospodara! On zbilja prašta! (Kur’an, 71:10);
(5) učenje Kur’ana: Allahov Poslanik (s.a.v.a.) kaže: …Kur’an je lijek za bolesti duše. (Buhari).
(6) voditi računa o budućem, a ne ovom svijetu: Ko god vodi računa o budućem svijetu, Allah će njegovo srce ispuniti osjećajem bogatstva i neovisnosti; bit će usredsređen i zadovoljan, a ovaj svijet će njemu dolaziti. Ko god vodi računa samo o ovome svijetu, Allah će učiniti da osjeća neprestalan strah od siromaštva; bit će nemiran i neusredsređen, a od ovoga svijeta neće imati ništa osim onoga što mu je unaprijed određeno, kaže Allahov Poslanik (s.a.v.a.);
(7) misliti pozitivno: muslimani ne bi trebali razmišljati o lošim stvarima nego o dobrim stvarima iz prošlosti, uvijek se nadajući boljim. Nastojati promijeniti prošlost ne samo da nije moguće nego je i besmisleno, a govoriti “da je…” i “da nije…” otvara vrata šejtanu, kaže Allahov Poslanik (s.a.v.a.), te kaže: Znaj da pobjeda dolazi sa strpljenjem, a da poslije svake teškoće dolazi olakšanje.
(8) ne gubiti vrijeme razmišljanjem o strahu ili stresu: Prema većini savremenih psihologa, trka s vremenom jedan je od osnovnih uzroka stresa. Lijenost je majka svih zala (bolesti), od čega je čak i Allahov Poslanik (s.a.v.a.) tražio zaštitu i utočište kod Allaha, Uzvišenog. Znajući da je ovaj život kratak, a vrijeme dragocjeno, muslimani bi oboje trebali ulagati u potregu za znanjem.
(9) umjesto zaključka: dovoljno paradoksalno, najbolji lijek od straha od smrti je često prisjećanje na smrt. Allahov Poslanik (s.a.v.a.) kaže: Sjećajte se često onoga što poništava sva zadovoljstva - smrti! Jer nema nikoga ko se u teškom stanju ne sjeti smrti, a da njegovo stanje ne postane lakše…