Svećenici znanstvenici se imaju čime pohvaliti

Boris Beck

Bez ikakva posebna čitanja i istraživanja mogu navesti dvadeset primjera da su svećenici, redovnici ili tek pobožni ljudi napravili korisna i trajna otkrića. Nikola Kopernik je bio svećenik i doktor kanonskog prava, utemeljitelj genetike Gregor Mendel bio je augustinski redovnik, a jedan od začetnika moderne atomske teorije, isusovac Ruđer Bošković, izmjerio je meridijan od Rima do Riminija i prvi izračunao spljoštenost Zemlje na polovima. Isusovci su među znanstvenicima posebno brojni: Christoph Scheiner je otkrio siguran način da se teleskopom proučava sunce, Orazio Grassi je zaključio da su komete materijalni objekti s vlastitim putanjama, a jedan je isusovac posebno zadužio Hrvate: pater Stjepan Glavač je napravio prvu matematički točnu kartu Hrvatske. 

Dok katolici imaju svećenike znanstvenike, protestanti imaju znanstvenike teologe: luteran Kepler nije sumnjao da njegovi zakoni gibanja nebeskih tijela govore o Božjem skladu, Isaac Newton pisao je teološke rasprave iz kojih je očito da je smatrao da je Bog iznad prirode i da znanost ima svrhu ukazivati na Stvoritelja, Robert Boyle bio je žestoki osporavatelj ateizma, a Euler je uz radove o logici stigao napisati i jedan apologetski spis o božanskoj objavi. Crkva više nije prisutna na sveučilištima kao nekad - iako vrijedi spomenuti da je prvi rektor Zagrebačkog sveučilišta 1874. bio svećenik, povjesničar Matija Mesić - no religiozni znanstvenici nisu rijetki. Ja poznajem dva teorijska fizičara koja su vrlo aktivna u Crkvi (jedan se od njih upravo sprema u CERN), a da su religiozni bili Max Planck i Einstein, cvrkuću i vrapci na krovu. “Oni koji kažu da proučavanje znanosti čini čovjeka ateistom mora da su prilično glupi ljudi”, rekao je njemački nobelovac Max Born, a francuski matematičar C. E. Picard je rekao da “princip neodređenosti dokazuje da Bog može postojati”.

Još važnije od pojedinačnih doprinosa jest cijelo usmjerenje Crkve, a ako ste gledali “Ime ruže”, onda ste vidjeli i gdje je nastao zametak moderne znanosti - u benediktinskoj opatiji gdje su redovnici prepisivali knjige, unaprijedili poljoprivredu, održavali apoteke i kupališta te uvodili prve strojeve na vodeni pogon. Njihovi kolege franjevci imali su niz slobodnih mislilaca koji su filozofiju odvojili od teologije - spomenimo samo Vilima od Ockhama čija je maksima ("Ockhamova britva") i danas glavno oruđe ateista, a jedan je dominikanac, Toma Akvinski, uveo u filozofiju Aristotela i time otvorio put svim empirijskim znanostima. Biskup Berkley dao je prilog racionalističkoj filozofiji, kršćanski mistik Pascal matematici i fizici, a monsinjor Lemaitre tvorac je teorije o Velikom prasku.

Odnos Crkve i znanosti kompleksan je i nije isti u svim vremenima i na svim mjestima. No da bi se o tome moglo nešto reći, treba pogledati izvan hrvatskih medija koji zadnjih par godina o Crkvi pišu isključivo kao o leglu pedofila, lijenčina i gangstera. A komu je to glavni izvor informiranja i ne zna ni za što što seže u dalju prošlost ili u veću širinu, nije bolje ni zaslužio.