Josip Sanko Rabar - RAZGOVOR S BOGOM

Razgovor s Bogom

Okrugla je naranča smisla. Dar sam nezaslužen njezine trpke slatkoće.
Tvoje su riječi voće, a moje su riječi sok tvojega voća.
Naši su stihovi vino što vrije od mnogih dodira.
Pijem naš susret tamo gdje se zbio i pijan sam od njega.

Pjevanje je žrtva. Radost što kaplje iz sprave za mučenje.
Kada ljubavi ne bih imao, bio bi to tek opijum koji ublažava bol.
Kad ljubavi ne bih imao, slova bi me prokazala.
Kad ljubavi ne bih imao, uzalud mi pjevanje.

Kako je lijepo biti poražen od tebe. (Svladan od nevidljive ruke.)
I kada sam mislio da ću pasti, poletjeh.
Kako je lijepo biti pobijeđen od tebe. (Srušio si moje namjere.)
I kada sam mislio da ću skončati, tek sam počeo.

Ulaziš u moje riječi kao nezvani gost. Kao kakvo plačno i hihotavo dijete. Ja bih htio da razgovaramo ozbiljno, a ti bi se samo igrao.
No tvoje su igre ozbiljnije od sve moje napuhane ozbiljnosti, koja je, recimo ozbiljno, vrlo neozbiljna.
Uvijek me iznova začudiš lakoćom kojom rješavaš teškoće. Jer ti se još uvijek samo igraš, a ja se pravim i pretvaram da nisam ono što jesam.
Ti jesi ono što jesi.

Već je šutnja pjesma, ako samo šutjeti znamo.
Već je pogled pjesma, ako se uistinu ugledamo.
Već je biti tu pjesma, ako si i ti tu.

Otkad su se androgini rascjepili, u razgovor se ušuljala čežnja. (Ti si moja druga polovica.)
Govorom govorim svoju nedostatnost. Nedostatnost u svemu, nedostatnost u pisanju.
Govorom govorimo našu puninu. Kada smo zajedno.

Prosjak sam što moli tvoju šutnju da mi kapne na žedne riječi.
Znam da će procvjetati pustinja slova i smisao će iznova izrasti.
Pjesme će postati ljekovite.

Ti čistiš ulice zajedno s marljivim smetlarima i dimnjake s dimnjačarima.
Voziš nas u tramvajima. Pjevaš nam preko radija ljubavne pjesme.
Ljudi sjede u svojim stanovima nijemi od čežnje.
Ali stakla su im na prozorima zamagljena i nitko te ne vidi.
Ne vide ni dimnjačare ni smetlare.
Vide samo čađ i smeće.

Zašto se tako uporno baviš svakim bićem? Kušaš ga, grizeš, cjelivaš, kitiš. Nikada ti ne dosadi.
Otključavaš ga i zaključavaš njegovim ključem. Puštaš u pogon slatke mehanizme.
Osjećam tvoj čvor ispod grla i ćutim kako ga rasplećeš lagano.
Osjećam tvoje srce ispod mojega srca.

Hodaš ulicom skriven u gomili. Ti si onaj mladić koji nosi dijete na ramenu, ona žena što prodaje povrće na tržnici.
Zalaziš u stanove, kucaš na svačija vrata. Malo ih je koji te prepoznaju.
Šop te je poznavao. Jedne ste večeri zajedno čitali novine pune tužnih vijesti. (Ipak je ova zemaljska kugla lijepa i neka se dalje vrti!)
Ti sjedaš i za moj stol. Donosiš mi svoje čudne novine pune radosnih vijesti.

Raspoznajem te u mrlji na zidu, u listu što se njiše na vjetru.
Svako biće otkriva svoj tajni nacrt.
Nacrt pun težnje što prska k tebi. Pun nevidljive okomice što se obrće u svoje središte.
Sve je okvir tvog portreta.

Igramo stolni tenis onako kako ti hoćeš. Loptica leti točno određenom krivuljom. Promašaje si strogo zacrtao, i smijeh, šale i uzvike.
Igramo dvoje protiv dvoje. Sudjelujem u igri u kojoj ti igraš ping-pong sam sa sobom. Sve je savršeno izračunato.
A ipak je sve puno novosti i čuđenja. Iz neočekivanog skoka loptice prska radost.

U svemu zapažam tvoj rukopis. Krošnje svojih zelenih riječi njišeš vjetrom riječi. Ispisuješ ulice, kuće, travke, maslačke, muhe, golubove. Strahovito si se raspričao.
Kažeš modro nebo, kažeš uporna rijeka, kažeš nestrpljivi vozači, kažeš starica sa psom. Kažeš.
Izgovaraš djecu što skakuću po pločniku. Izgovaraš pločnik da bi imala po čemu skakati. Izgovaraš njihovu radost.
Tvoje rečenice tkaju sva vremena i prostore. Debela je to knjiga. Tko će je pročitati?

Otišli su drvosječe i ostavili oboreno stablo ispod mojeg prozora. (Rvao sam se s njima, ali su me pobijedili.)
Mislio sam: ja sam to stablo. Ali sam se prevario, bio sam dublji od korijena.
Čudesno je gledati stablo oboreno i shvatiti sebe kao tlo, gledati tlo razoreno i shvatiti sebe još dublje, još šire.
Svakom sam gubitkom sve više dobio.

Novo u kolumni

• O dijalogu
• Vjerujem
• Opazke VIII
• Opazke VII
• Opazke VI

Najčitanije u kolumni

• Katolička crkva o kontracepciji i o pobačaju (6630)
• Seksualna zlouporaba žena u Katoličkoj crkvi (4351)
• Hipokrizija (4163)
• Žene u Katoličkoj crkvi (3912)
• OTVOREN GOVOR U CRKVI (3771)

Komentari u kolumnama

• Drinske mučenice - eutanazijom do vječnog života (1)
• Futuvvet (1)
• Božić ipak dolazi (1)
• Vedska književnost (2)
• Žene u Katoličkoj crkvi (1)