NIKOLA KUZANSKI: O učenom neznanju

1432., dvije godine nakon što je odbacio svoje porodično ime i nazvao se jednostavno Nikolaus de Cussa, tj. Nicolaus Cusanus, biva uključen u rad Bazelskog koncila (1432.-37., uz prisustvo 500 biskupa!) koji je imao riješiti pitanja primata u Crkvi između koncila i pape, te problem husitskog pokreta.⁽¹⁾ Na koncilu je predstavio i svoje prvo značajnije djelo De concordia catholica (O univerzalnom (katoličkom) skladu). Prepoznat od pape kao borac za sklad i jedinstvo Crkve biva poslan u Carigrad 1437./38. da na veliki koncil ujedinjenja koji se od 1438.-39. godine trebao održati u Ferrari i Firenci pozove najznačajnije intelektualce i crkvene velikodostojnike Bizanta. U vrijeme tog putovanja dobio je inspiraciju za svoje najznačajnije djelo De docta ignorantia koje će na kraju dovršiti 1440. godine u svom domu u Kuesu. Godine 1448. proglašen je kardinalom, a 1450. imenovan biskupom Brixena u Tirolu. Potkraj života intenzivno je angažiran u provođenju opsežne crkvene reforme. Umire 1464. u dobi od šesdeset i tri godine u Todiju (Umbria). Pokopan je u crkvi Sv. Petra u lancima (S. Pietro in vincoli) u Rimu, dok mu je srce pohranjeno u Bernkastel-Kuesu uz «Prihvatilište za stare i nemoćne Sv. Nikole» čiji je bio i utemeljitelj.

Nikola Kuzanski bio je u punom smislu riječi „uomo universale“, istinski predstavnik renesanse. Zarana je postao poznat u krugovima talijanskih humanista kao sakupljač starih rukopisa. Iz tih je proučavanja 1437. godine predstavio svoj prijedlog reforme kalendara. Proučavajući kretanja nebeskih tijela ispravljao je nebeske tablice (što ih je dao izraditi kastiljski kralj Alfonso X. u 13. st.) i bio prvi koji je, stoljeće prije Kopernika, tvrdio da Zemlja nije centar Svemira (što je, doduše, proizlazilo iz njegovih metafizičkih, a ne astronomskih istraživanja). Bavio se i topografijom, pa je tako doprinio izradi prve karte srednje Europe (karta je objavljena 1491.), a bio je i izniman matematičar i fizičar čija djela su utjecala na daljnji razvoj tih znanosti.⁽²⁾

Iako je njegov filozofski i teološki rad u velikoj mjeri već prepoznat,⁽³⁾ o njegovom doprinosu mistici nije u većoj mjeri pisano. Iz tog razloga ga Willigis Jäger i naziva „nepoznatim njemačkim mistikom… jednim od velikih mistika Zapada.“⁽⁴⁾
__________________________
(1) To je doba raskola i dvojakog papinstva (1377.-1417.), doba dubokih podjela unutar Crkve. Detaljnije o husitskom pokretu vidi u članku Duhovni krivovjerni pokreti u kasnom srednjem vijeku u ovom broju Jeke tišine.
(2) Matematiku naziva „kraljevskim putem“ za dokazivanje filozofskih i teoloških istina što je i potvrdio u većem dijelu knjige O učenom neznanju.
(3) U Hrvatskoj se Kuzančevom filozofijom ponajviše bavila filozof prof. dr. sc. Erna Banić-Pajnić, koja u predgovoru istog djela navodi mislioce na koje se Kuzanski najčešće u svojim djelima poziva. To su antički filozofi Platon i Aristotel, novoplatoničari Plotin i Proklo, kršćanski Oci Origen, Grgur Nazijanski, Bazilije, Augustin, od onih srednjovjekovnih tu su prije svega sv. Toma Akvinski, sv. Bonaventura i Hugo od sv. Viktora, a u pozadini se nameće veliki utjecaj koji su na njega izvršili rajnski mistici Meister Eckhart, Johanes Tauler i Seuse, te Raymund Lull.
(4) Predavanje Willigisa Jägera održano na tečaju kontemplacije u Benediktushofu u rujnu 2009. U nastavku teksta JAGER (2009.)

Nikolasovo mistično iskustvo

U pismu što ga na kraju svoga djela O učenom neznanju upućuje kardinalu Cesariniju pojašnjava okolnosti pod kojima je dobio inspiraciju za pisanje:

Primi sad, prečasni oče, ono što sam već dugo pokušavao naći na različitim putovima nauka, a što nisam mogao sve dok nisam na moru, vraćajući se iz Grčke – vjerujem s pomoću dara odozgo, od oca svjetala, od kojega je dano sve najbolje – bio doveden do toga da spoznam ono neshvatljivo na neshvatljiv način u učenom neznanju nadilaženjem neprolaznih istina, ljudima spoznatljivih.⁽⁵⁾

Spoznaja neshvatljivog na neshvatljiv način govori o istinskom mističnom uvidu u najdublje tajne duhovne stvarnosti. Taj prostor koji se nalazi u nama Kuzanski opisuje kao raj u kojemu se sastaju sve suprotnosti, ali je okružen zidom koji ne dopušta da u njega uđemo. Samo upotrebom najvišeg vrhunca samosvijesti, uz Božju milost, možemo proći kroz vrata u slobodu. «U Bogu ne možemo pojmiti različitost i jednakost (istost) kao dvije suprotnosti, već ih trebamo potražiti u stanju najjednostavnijeg početka u kojem različitost nije ništa drugo nego istost.»⁽⁶⁾ Učeno neznanje je iskustvo o izdizanju nad svijet koji čovjek doživljava umom i u tom nad-umnom (transcendentalnom) prepustiti se neznanju. Ali to nije bilo kakvo neznanje, već ono uzvišeno, učeno neznanje koje dosiže božanske visine u kojoj „mistična teologija (misli se na djelo Pseudo-Dionizija, op.a.) vodi do ispražnjenja i tišine u kojoj biva viđenje koje nam omogućuje učeno neznanje nevidljiva Boga“ a koja je „kao shvatljiva neshvatljivost jedini put za transcendenciju uma.“⁽⁷⁾

To je prostor u kojemu se sve što čovjek čini izjednačuje po važnosti: «Počeo sam uviđati da je pričanje, slušanje, kušanje, dodirivanje, mišljenje, spoznavanje i razumijevanje isto. Gdje se usuglašava gledanje s biti gledan, dodirivanje s biti dodirnut...». To usuglašavanje on često naziva jednim od najupečatljivijih pojmova-izreka u kršćanskoj mističnoj literaturi - coincidentia oppositorum ili jedinstvo suprotnosti (podudaranje oprečnosti). Dolazak do toga iskustva Kuzanski doživljava kao milost, kao dar Božji, a naziva ga i kontemplacijom, gledanjem božanskih stvari.

Uz sva svoja svjetovna zaduženja Nikola Kuzanski je aktivno radio i na promicanju kontemplativne poruke Evanđelja. S jedne strane u vidu poruke (ekumenskog) mira u vidu „sveopćeg pomirenja čovječanstva“⁽⁸⁾ prema kojemu je cijeloga života žudio, a s druge u vidu podučavanju drugih na duhovnom putu. Tako u predgovoru knjige De Visione Deo upućuje braći riječi poticaja i pouke o tome kako na jednostavan način doprijeti do vrhunaca mistične teologije koja je dostupna svakome. Osnovu za taj put čine: molitvena praksa, iskustvo i duhovno vodstvo. Kuzanski je pisao upravo da uputi ljude prema tom iskustvu kada kaže:

Iznijet ću svoje misli pred vas, voljena braćo, o jednostavnom i dostupnom pristupu mističnoj teologiji. Molim Boga da mi podari Njega dostojan govor o onome što samo on može otkriti. Pokušat ću vas voditi preko i iznad sveg smislenog, razumljivog i razumnog shvaćanja. Uzet ću vas za ruke i povesti jednostavnim i praktičnim putem u svetu tamu.⁽⁹⁾

__________________________
(5) Na povratku iz Konstantinopola 1437. godine. KUZANSKI, NIKOLA: O učenom neznanju, Institut za filozofiju, Zagreb, 2007., str. 241.
(6) MCFARLANE, THOMAS J.: Filozofija Nikole Kuzanskog, 23.3.1999. Preuzeto (10.2.2010.) s www.integralscience.org, pod naslovom Nicholas of Cusa and the Infinite (Nikola Kuzanski i beskonačnost /neograničenost).
(7) ERNA BAJIĆ PAJNIĆ, O učenom neznanju Nikole Kuzanskog, Uvod, Institut za filozofiju, Zagreb, 2007., str. 53.
(8) LACOUDRE, J.: Veliki duhovni tokovi, Mistični humanist 15. stoljeća Nikola Kuzanski, u Enciklopedija mistika, Naprijed, Zagreb, 1990, str. 409. Važno je napomenuti da je tako nastupao nakon detaljnog proučavanja mistične duhovnosti kršćanskoga Istoka, judaizma i Islama.
(9) JAGER (2009.), str. 1.

O UČENOM NEZNANJU

Prijevod knjige Nikole Kuzanskog O učenom neznanju u izdanju Instituta za filozofiju (2007.), po riječima urednice izdanja Erne Banić – Pajnić, bio je zahtjevan posao. Ne samo zbog latinskog izvornika, već zbog Kuzančevih misli koje nisu uvijek jednoznačne, kao i zbog pojedinih riječi koje su dopuštale različite varijante prevođenja. Sama knjiga sastavljena je iz tri dijela (knjige) u kojem autor iznosi:
1) izlaganje o Bogu, o «apsolutno najvećem»,
2) izlaganje o svijetu (sveukupnosti), odnosno stvaranju i stvorenju, o «sažeto najvećem» i
3) izlaganje o Isusu Kristu ili o «najvećem apsolutnom i sažetom».

Ta trodjelnost podudara se s temeljnom kršćanskom doktrinom o Trojstvenosti Boga kojim je prožeto cijelo djelo. Iako je veći dio knjige posvećen znanstvenim i filozofskim pitanjima, ipak je teološko promišljanje, uz govor o mističnoj spoznaji konačnih stvari – mogućnosti spoznaje Boga, glavna poruka koje ono donosi. Na primjer, znanstveno-filozofski pristup može se čitati u prvoj knjizi od 11. do 19. poglavlja, teološki od 20. do 25. poglavlja, a mistični od 1. do 10. i u 26. poglavlju. Kako su i preostale dvije knjige spoj filozofskih i teoloških promišljanja prilično teške za čitanje, gore spomenuti dijelovi u prvoj knjizi koji nose najčišći jezik mistike mogu se smatrati dovoljnim razlogom da se posegne za ovom knjigom.

Knjiga se može kupiti u svakoj boljoj knjižari po cijeni od 190,00 kuna.

Novo u kolumni

• O dijalogu
• Vjerujem
• Opazke VIII
• Opazke VII
• Opazke VI

Najčitanije u kolumni

• Katolička crkva o kontracepciji i o pobačaju (6636)
• Seksualna zlouporaba žena u Katoličkoj crkvi (4357)
• Hipokrizija (4164)
• Žene u Katoličkoj crkvi (3914)
• OTVOREN GOVOR U CRKVI (3775)

Komentari u kolumnama

• Drinske mučenice - eutanazijom do vječnog života (1)
• Futuvvet (1)
• Božić ipak dolazi (1)
• Vedska književnost (2)
• Žene u Katoličkoj crkvi (1)